Učitajte odmah
  • Knić 34240
  • turizam@knic.rs
  • Pon - Pet 07:00-15:00

KOTLENIK

Geografski položaj

Kotlenik ce nalaze y središnoj oblasti Srbije, a zauzimaju trougaoni prostor između Zapadne Morave, reke Gruže i Bresničke reke. Ove reke teku duž dubokih prevoja, koji jasno izdvajaju Kotlenik od ostalih susednih planina, usled čega predstavlja zaseban topografski objekat. Međutim, sa geološkog gledišta Kotlenik čini celinu sa Rudnikom, sa kojim ima skoro isti geološki sastav i pripada istoj planinskoj grupi, koju J. Cvijić naziva Šumadijskim planinama.

Geografski položaj i geološki sastav Kotlenika sagrađen je od jednog niza vulkanskih, kupastih, brda iz pravca severozapad-jugoistok. Zbog specifičnih stena vulkanskog porekla, koje voda lako dubi i razara, tako da formira rupe, vrtače, kotlove, otuda i naziv „Kotlenik“.

Fotografija: Dragica Ilić
Fotografija: Dragica Ilić
Fotografija: Dragica Ilić

Reljef

Na temenu planine izduženom uglavnom od juga ka severu ređaju se vrhovi Čemernica (487), Zvezdara (508), Kraljica (578), Šiljata kosa (590), Klupe (549), Crni Vrh i V. Livada (748), Gradinčica ( 700), Orlovi (667), Veliki vrh (748) i drugi. Središnji delovi planine su pod šumom. Sa Zapadne, moravske strane se više penju uz planinske strane njive i seoske kuće Lađevaca, Cvetaka, Miločaja, uvlačeći se uz doline rečice i potoka levih pritoka Zapadne Morave. Na istočnoj strani sela su raspoređena na granici Kotlenika i Gružanske udoline uvlače se delom i uz doline pritoka Gruže, kao kuće sela Leskovca, Guberevca, Vitkovca, Pečenoga, Milavčića i Vitanovca. Na južnim padinama Kotlenika nalaze se sela Sirča, Oplanići, Popovići i Trgovište. Planina je izdužena, oko 21 km, na severu je šira (do oko 10 km), na jugu se klinasto sužava, te između Šumarica i Vitanovca dostiže oko 3 km. Sa svih strana podnožja planine vode automobilski putevi i od njih se ka temenu planine odvajaju negde bolji negde lošiji seoski putevi. Većim delom Kotlenika gazduje preduzeće „Srbijašume“.

Zanimljivi lokaliteti

U selu Leskovcu na mestu takozvanom „Grobljištu“ nalaze se kamena obeležja, odnosno spomenici za koje se ne zna iz kog perioda potiču, sem da su jako stari. Sedamdesetih godina, pri proširivanju atarskog puta u blizini grobova iskopane su ljudske kosti. To je dokaz da je ovo mesto bilo naseljeno u dalekoj prošlosti, ali za sada nisu rađena detaljna istraživanja.

Fotografija: Dragica Ilić

KOTLENIK

Kulturno-istorijsko nasleđe

U selima na obodu Kotlenika nalaze se crkve u Pajsijeviću, Vitkovcu, Pečenogu, Sirči, Trgovištu, Cvetkama i Guncatima, a u Trgovištu se nalazi ženski manastir Voljavča. (Da ne bi došlo do zabune postoji i manastir Voljavča na Rudniku). U porti manastira nalazi se stablo drena koje je zasađeno u vreme zidanja manastira, a koje još uvek rađa, dok je crkva u Cvetkama jedina crkva brvnara koja ima prostor (terasu) za hor. U porti ove crkve nalazi se grob Jovana Kursule, vojvode iz Prvog srpskog ustanka. Crkva Pokrova presvete Bogorodice u Pajsijeviću podignuta je 1856 godine za vreme kneza Aleksandra Karađorđevića, a obnovljena 1926. godine u vreme vladavine kralja Aleksandra Karađorđevića. Na crkvi se nalazi i spomen ploča palim borcima u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu. Crkva obeležava praznik „Pokrov presvete Bogorodice“.

Crkva u Pajsijeviću
Fotografija: Dragica Ilić
Crkva u Guncatima
Fotografija: Internet
Crkva u Cvetkama
Fotografija: Gordan Miladinović

Staze i lovne kućice

Lovištem na Kotleniku gazduju Lovačko udruženje „Vladan Milošević“ iz Knića i Lovačko udruženje „Kraljevo“ iz Kraljeva pa se na ovom prostoru nalazi i nekoliko lovačkih kućica. Na prostoru Kotlenika postoji deset markiranih, planinarskih staza iz pravca Pajsijevića, Leskovca, Guberevca, Guncata, Sirče, Trgovišta i Miločaja. Planinarske staze uglavnom koristi PD „Kamenac“ iz Gruže i jedan deo PD „Gvozdac“ iz Kraljeva. Već dvadeset godina, u martu mesecu, PD „Kamenac“ organizuje tradicionalnu planinarsku akciju „U susret proleću“.

Fotografija: Dragica Ilić
Fotografija: Dragica Ilić
Fotografija: Dragica Ilić

Biljni i životinjski svet

Vegetaciju čine listopadne šume u kojima preovladavaju hrast i bukva, a nalaze se i druge biljne vrste karakteristične za podneblje Šumadije i nadmorsku visinu oko 500 metara. Od šumskih plodova bogat je kupinama, trnjinama, šumskim jagodama, divljim jabukama, kruškama, trešnjama, glogom, raznim vrstama pečuraka kao i lekovitim biljem. Na Kotleniku postoje čitave livade majčine dušice koje odišu neodoljivim i jakim mirisom, a u proleće ima i sremuša. Životinjski svet predstavljaju vrste tipične za područje nižih planina: srna, divlja svinja, lisica, zec, razne vrste ptica, gmizavaca, buba....

Fotografija: Dragica Ilić
Fotografija: Dragica Ilić

Stari grad

Još jedna retkost na planini Kotlenik predstavljaju ostaci zidina koje se nalaze na uzvišenju Gradina (599 mnv) u Pajsijeviću. Predpostavlja se da je na ovom mestu bila tvrđava, ali se ne spominje ni u jednom dokumentu od 16. veka pa naovamo. Postoje i tvrdnje da je to bilo vojno utvrđenje, za sada se ne zna, jer nisu rađena arheološka istraživanja. Sasvim je izvesno da je građevina imala ovalni oblik dimenzija 100h50 metara, postavljena u pravcu istok-zapad. Sa svih strana su uočljivi temelji, ali unutrašnji delovi ne mogu se videti zbog rastinja kojim je mesto obraslo. Jedino se može videti velika količina kamena od urušene tvrđave i deo zida gde se uočava da je kamen spakovan i da se između nalazi vezivo. Ne zna se pouzdano da li je u pitanju krečni malter ili ne. Građevina se nije mogla videti sa drugih strana, sem iz pravca Gruže. Interesantno je i to da je prostor gde se nalaze ostaci obrastao kostrikom, biljkom koja potiče sa mediterana, a koja se nalazi i na ostacima zidina srednjovekovnog grada Borča. Kažu stari meštani, da je jedna žena dok je čuvala ovce u blizini tih zidina naišla na neke stare novčiće, a postoji i neka nezvanična priča da se ova tvrđava ili grad nalazi u turskim spisima, što ukazuje na tvrdnju da je u pitanju stari grad, a ne vojno utvrđenje. Ali za sada, to su samo pretpostavke. Slično utvrđenje nalazi se u Cvetkama na vrhu Šiljak, ali je mnogo manjih dimenzija, 30h30 metara.

Prirodne retkosti

Kotlenikom teče veliki broj potoka koji uglavnom u letnjim mesecima presušuju, osim Minuše i Kotlenjače. Nekada je na ova dva potoka bilo po 9 vodenica, a sada na oba postoje vidljive po dve, ali urušene. Na Kotlenjači se nalazi i vodopad koji u zimskim mesecima, kad je veliki priliv vode, ostavlja nezaboravan utisak ne samo zbog svog izgleda, već i zbog zvuka vode koji se nadaleko čuje. Pored vodopada prolazi markirana pešačka staza obeležena putokazima, koja vodi od sela Leskovca, preko Kotlenika do Knića u dužini od 26,5 km. Staza prolazi pored vrha Gradina i Cerja na kome se nalazi odmorište. Planina nema primamljivih vidikovaca, ali ima prelepih i zanimljivih šumskih staza. Godišnje ovu planinu poseti veliki broj planinara iz čitave Srbije.

Fotografija: Dragica Ilić

KOTLENIK

Galerija

Tekst: Dragica Ilić

Fotografije: Dragica Ilić

Materijali na ovom sajtu zaštićeni su autorskim pravima i svako neovlašćeno korišćenje može predstavljati kršenje zakonskih propisa koji uređuju ovu oblast. Materijale sa ovog sajta možete da koristite za sopstvenu upotrebu, ali ne možete da ih na bilo koji način menjate, reprodukujete ili javno prikazujete ili distribuirate, odnosno koristite na neki drugi način u javne ili komercijalne svrhe, bez dozvole TO Knić.